Odbacite emocije koje vas usporavaju i ugrožavaju

Igor Pureta Igor Pureta

Kao i svatko od nas sigurno ste, i to s pravom, ponosni na svoje emocije, kao i na ponašanja, jer vas prikazuju svijetu onakvima kakvi zapravo jeste.

Odbacite emocije kojima ne upravljate

Jeste li ipak ponekad pomislili da su vam neke emocije i ponašanja, kao dio vas, zapravo prepreka? I da biste ste trebali pronaći način za upravljanje emocijama odnosno kako da ih transformirate u neka bolja i učinkovitija ponašanja i emocije? Današnji ubrzani način života svakodnevno nas dovodi do razvoja raznih emocija, često i onih loših za vas i za okolinu. Možda će vas umiriti činjenica da se u sličnoj situaciji, osim vas, nalazi i velika većina drugih ljudi. To je zapravo porazna činjenica. Toliko je ljudi čije emocije i ponašanje dovode do burnih posljedica. Jedna od najčešćih je nastanak brana i prepreka u međusobnoj komunikaciji. Čak i u tolikoj mjeri da uzrokuju i potpuni prestanak komunikacije!

Siguran sam da se možete sjetiti priličnog broja ljudi koji vas više ne kontaktiraju. I vi ste zaključili da bi bilo zdravije izbjeći pojedince s čijim se ponašanjima ne možete ili ne želite nositi. To je zapravo najveća šteta. Upravo u međusobnom odnosu s drugima dolazimo do najboljih ideja. U suradnji s drugima uvijek možemo napraviti više nego sami. Biti u društvu s ljudima puno zabavnije i ljepše nego samovati.

Pogledajmo o kojim se situacijama radi. Tako ćemo lakše prepoznati i reagirati za svoju dobrobit i dobrobit ljudi oko nas. Obrambeni mehanizam ega, koji se javlja u svima nama, tjera nas da neke ljude shvaćamo osobno. Mi njihovo ponašanje vidimo napadom na vlastitu osobnost. U takvim situacijama obično izgubimo strpljenje, smirenost, a ponekad čak i razum. Tada su nam postupci daleko od primjerenih. To je šteta iz barem dva razloga. Prvi je da stvaramo sliku o sebi koja se niti nama ne sviđa i želimo spriječiti da je drugi vide. Drugi je da s takvim reakcijama sprječavamo sebe u pravilnoj reakciji koja je usmjerena na rješenje problema i zajedničku dobrobit.

Emocije utječu na ponašanje

Uzmimo na primjer osobe koje su okupirane negativnim ili ograničavajućim mislima. Kad netko iznese ideju kojom se može unaprijediti neki proces ili proizvod, oni nađu razloge da to nije moguće. Često su oboružani argumentima koje izvlače iz rukava velikom brzinom. Vi, obzirom da svoju ideju još niste pravo niti osmislili, ostajete bez riječi i gubite borbu. Ideji prijeti pad u ropotarnicu povijesti pa polako, ali sigurno gubite smirenost. Ako je to osoba s kojom se takve situacije ponavljaju, do gubitka smirenosti će doći vrlo brzo. Vaša reakcija će izbiti takvom silinom da će svi zašutjeti i pognuti glave. I kada se smirite, vaša ideja će biti zaboravljena.

Osoba koja se vašoj ideji suprotstavila argumentima dobit će od drugih pozitivne bodove, a vi? Vi ćete se tog istog trenutka posramiti svoje reakcije i istovremeno tražiti svu silu argumenata zašto ste tako postupili. Odmah vam moram reći da na pogrešnom mjestu tražite argumente. U očima okupljenih ste izgubili još malo, ako već ne sav kredibilitet.

Nakon toga kreće samosažaljenje koje u vama potpiruje vatru. Tjera vas da se osjećate kao žrtva. Hodate okolo po poduzeću i prikazujete sebe kao žrtvu. Ta, vi ste spriječeni da realizacijom ideje donesete dobrobit pojedincima unutar poduzeća ili možda čitavom poduzeću. U stvari, već svi znaju što se dogodilo. Kako to obično biva, neformalni kanali komunikacije su čitavu situaciju još malo "nakitili". Stoga vaša aktivnost u tom smjeru nema zaista nikakvog uspjeha. Upravo obrnuto, dodatno potvrđuje kako ste upravo vi reagirali pogrešno.

Pripazite na svoje reakcije

Često je slučaj da takvih svojih reakcija nismo niti svjesni. Narodna izreka kaže ne vidimo niti balvan u svom oku, dok drugima brojimo i najmanje sitnice. Dapače, vjerujem da ste i vi potrošili neizmjerno puno vremena u razmišljanju o tuđim postupcima i riječima. Sve je to uzalud – ti ljudi zbog vašeg razmišljanja nisu promijenili svoje ponašanje i svoje emocije. Iako ste jako puno razmišljali kako da im objasnite što vas to smeta u njihovom ponašanju. Puno je produktivnije razmišljati o onoj osobi na čije ponašanje i emocije najviše možete utjecati. To ste vi sami! Iskoristite svoje srce, intuiciju i mudrost kao osobnog vodiča. Prestanite uzimati k srcu stvari na koje ne možete utjecati.

Danas je potrebno poslovati u vremenima neizvjesnosti i promjena, a menadžeri su suočeni s brojnim izazovima u vođenju i upravljanju timovima. Da bi uspješno obavljali svoje zadatke, potrebno je biti u stanju donositi brze i racionalne odluke, prilagođavati se promjenama i održavati produktivnost tima. Međutim, često se suočavaju s emocionalnim preprekama koje ih usporavaju i ugrožavaju njihov uspjeh. Upravo tu dolazi do izražaja koncept organizacijskog imuniteta i važnost odbacivanja emocija koje nas koče. Organizacijski imunitet je koncept koji se odnosi na sposobnost organizacije da se prilagodi promjenama, prepozna i rješava izazove te ostvari uspjeh unatoč nepredvidivosti vanjskog okruženja. Može se usporediti s imunitetom ljudskog tijela, koji ga štiti od bolesti i pomaže mu da ostane zdrav i funkcionalan.

Kako emocije utječu na organizacijski imunitet?

Negativne emocije mogu na različite načine utjecati na organizacijski imunitet. Primjerice, mogu uzrokovati smanjenje produktivnosti. Jer, kada su zaposlenici opterećeni negativnim emocijama poput stresa, frustracije ili ljutnje, to može značajno smanjiti njihovu produktivnost. Emocionalna iscrpljenost i nedostatak motivacije mogu otežati obavljanje radnih zadataka i isporuku rezultata.

Nadalje, kao posljedica negativnih emocija, kao što smo već napomenuli, može doći do loše komunikacije. Negativne emocije mogu dovesti do loše komunikacije unutar organizacije. Kada ljudi suzbijaju ili izražavaju negativne emocije na destruktivan način, to može stvoriti napetost, konflikte i nedostatak razumijevanja među kolegama. To otežava suradnju, timski rad i razmjenu važnih informacija.

Također, može doći do gubitka fokusa i koncentracije. Negativne emocije mogu ometati koncentraciju i fokus zaposlenika. Kada su preplavljeni brigama, strahovima ili nezadovoljstvom, teško je zadržati pažnju na radnim zadacima i važnim ciljevima. To može rezultirati pogreškama, propuštanjem rokova i lošim rezultatima.

Nadalje, naravno da negativne emocije uzrokuju negativno radno okruženje. Kada se negativne emocije šire u organizaciji, mogu stvoriti otrovno radno okruženje. Nepovoljna atmosfera, nepovjerenje i konflikti mogu demotivirati zaposlenike, smanjiti njihovu angažiranost i želju za doprinosom organizaciji. To može dovesti do visoke stope odljeva zaposlenika i gubitka talenta.

Posljedično, može doći do ograničavanja inovacije i kreativnosti. Negativne emocije mogu ograničiti sposobnost organizacije da inovira i razvija nove ideje. Kada su ljudi preokupirani negativnim emocijama, teško je biti kreativan, razmišljati izvan okvira i pronaći nove rješenja za probleme. To može organizaciju staviti u nepovoljan položaj u konkurentnom tržištu.

Kako bi se očuvao organizacijski imunitet, važno je prepoznati i odbaciti negativne emocije koje nas usporavaju i ugrožavaju. To zahtijeva razvijanje emocionalne inteligencije kod zaposlenika i vođa, poticanje otvorene i konstruktivne komunikacije, promicanje zdravog radnog okruženja te podršku i mentorstvo za upravljanje stresom i emocionalnim izazovima. Organizacija koja njeguje pozitivne emocije, kao što su zadovoljstvo, radost i inspiracija, može poboljšati organizacijski imunitet i postići veći uspjeh.

Kako razviti organizacijski imunitet i odbaciti emocije koje nas usporavaju i ugrožavaju?

Kao ključni čimbenik u razvoju organizacijskog imuniteta, menadžeri imaju odgovornost odbaciti emocije koje ih usporavaju i ugrožavaju njihovu sposobnost donošenja odluka i vođenja tima.

Prvi korak u odbacivanju takvih emocija jest prepoznavanje njihove prisutnosti. To zahtijeva od menadžera da budu svjesni vlastitih emocija i njihovog utjecaja na njihovo ponašanje i odluke. Strah, frustracija, stres ili ljutnja mogu biti neke od emocija koje mogu narušiti fokus i produktivnost menadžera. Važno je da menadžeri budu introspektivni i iskreni prema sebi kako bi identificirali takve emocije kada se pojave.

Nakon prepoznavanja emocija, menadžeri trebaju razumjeti njihov izvor i utjecaj na njihovo ponašanje. Često se emocije javljaju kao odgovor na izazove, neizvjesnost ili konflikte u radnom okruženju. Na primjer, strah od neuspjeha može proizaći iz pritiska da ostvarimo visoke ciljeve, dok frustracija može biti rezultat loše komunikacije ili nedostatka podrške. Razumijevanje uzroka emocija pomaže menadžerima da ih bolje kontroliraju i rade na njihovom odbacivanju.

Nigdje bez emocionalne inteligencije!

Sljedeći korak u procesu odbacivanja emocija koje nas usporavaju jest razvijanje emocionalne inteligencije. Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim emocijama te emocijama drugih ljudi. To uključuje svijest o vlastitim emocijama, sposobnost emocionalne regulacije, empatiju prema drugima i vještine u komunikaciji. Emocionalna regulacija omogućuje menadžerima da kontroliraju svoje reakcije na emocije kako bi ostali fokusirani na ciljeve i efikasno rješavali probleme. Emocionalna regulacija također uključuje svjesnost o načinu na koji naše emocije utječu na druge ljude te sposobnost prilagodbe našeg ponašanja kako bismo ostvarili pozitivnu i produktivnu radnu atmosferu.

Važno je također razviti empatiju prema drugima. Empatija je sposobnost razumijevanja i suosjećanja s emocijama drugih ljudi. Kada razvijemo empatiju prema članovima našeg tima, možemo bolje razumjeti njihove potrebe, brige i motivaciju. To nam omogućuje da prilagodimo našu komunikaciju i vođenje tima kako bismo im pružili podršku i motivaciju. Kada se članovi tima osjećaju kao da ih netko sluša, razumije i podržava, povećava se njihova angažiranost i produktivnost.

Uz razvijanje emocionalne inteligencije, menadžeri mogu osigurati organizacijski imunitet. Kada menadžeri uspješno odbace emocije koje ih usporavaju i ugrožavaju, stvaraju kulturu u kojoj se tim osjeća podržano, motivirano i sposobno ostvariti svoj puni potencijal. Ovo stvaranje organizacijskog imuniteta također uključuje promicanje otvorene i transparentne komunikacije, izgradnju povjerenja među članovima tima, poticanje suradnje i stvaranje inspirativnog radnog okruženja.

Napravite prvi korak

Emocije mogu biti snaga koja nas pokreće, ali isto tako i kočnica koja nas usporava i ugrožava. Kao menadžeri, ključno je razviti emocionalnu inteligenciju kako bismo odbacili emocije koje nas koče te kako bismo razumjeli i podržali emocije drugih ljudi. Kroz ovo razumijevanje i kontrolu emocija, možemo postići organizacijski imunitet i stvoriti radno okruženje u kojem tim postiže izvrsnost. Kada dođe do problema, sagledajte ga što objektivnije, uz minimum predrasuda i pretpostavki.

Koncentrirajte se samo na to kako da poboljšate svoju reakciju. I sami ste svjesni da je upravo to ono što zapravo želite. Poduzmite nešto, napravite prvi korak - jednostavno izađite iz prostorije i nastavite razgovor nakon što se smirite. Eksperimentirajte i uz to budite potpuno svjesni da može doći i do neuspjeha. Ljudi oko vas će cijeniti vaš trud čak i više nego vi sami. Zato ustrajte u tome da dođete do situacije u kojoj ćete imati prave odgovore na argumente kojima se pokušava umanjiti kvaliteta vaše ideje. To će donijeti boljitak i vama i ljudima oko vas.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.