Slabija kontrola – više reda

Igor Pureta Igor Pureta

Kontrola je temelj menadžmenta, mjerenje svega i svačega kako bismo odredili koliko smo uspješni, pa je jako važno da ju provedemo kako treba.

Menadžment treba kontrolirati manje, ali redovito

Kontrola je temelj menadžmenta! Mjeri se sve i svašta kako bismo odredili koliko smo uspješni, a ponekad mjerimo jer imamo nedostatak povjerenja. Zato je jako važno da ju provedemo kako treba. Nitko ne voli biti kontroliran, a i menadžer ponekad progleda kroz prste kako bi izbjegao neugodne razgovore sa članovima tima. No, odnedavno u suvremeni menadžment izgleda ima i neka nova saznanja vezana uz kontrolu. U svojoj knjizi Competing on the Edge Shona Brown i Kathleen Eisenhardt tvrde nešto takvo. Menadžement poduzeća bi trebalo odrediti tek nekoliko dobro promišljenih i provjerenih temeljnih pravila koji će usmjeriti rast poduzeća. Ona su sasvim dovoljna umjesto sveobuhvatnih i vrlo neučinkovitih postupaka. Ona će u operativnom okruženju činiti preduvjete uspjeha te smanjiti rizik neuspjeha. A potom trebaju svojim menadžerima dati punu slobodu kretanja unutar tih pravila.

Prevelika kontrola guši sposobnost prilagođavanja. Zahtijeva od ljudi da poštuju pravila bez propitivanja pa se više vremena posvećuje izbjegavanju neugodnosti. Istovremeno propuštaju poslovne prilike propadaju jer ih nitko ne zapaža. Zapravo, problem nastaje kada se brka kontrola i red. Kontrola podrazumijeva centralizirane, hijerarhijski organizirane sustave. Red, s druge strane, proizlazi iz samoorganiziranja samog sustava, po principu inteligencije roja. Nedavno smo svjedočili savršenom primjeru ogromne energije, inovativnosti i moći samoorganizacije prilikom izuzetno brze i učinkovite reakcije ljudi uslijed poplava koje su nas zadesile.

I pirati nečem služe

Menadžment uči od pirata

Kontrola načina na koji kupci konzumiraju televizijski sadržaj dovela je do nekih, u prvom trenutku, čudnih poslovnih odluka. Mi "obični" ljudi ponekad mislimo da se iza poslovnih odluka krije velik trud, razmišljanje i rad. Ono što je poduzeo Netflix jest zapravo odlična priča koja će vas razuvjeriti. Netflix je američko poduzeće osnovano 1997. godine i donedavno se bavilo isključivo posudbom DVD-a svojim članovima kojih su do 2012. uspjeli sakupiti gotovo 50 milijuna. DVD-ovi su se slali poštom na posudbu, a na sličan način su se i vraćali. Kasnije je distribucija ubrzana na različite načine, no princip je ostao isti.

Kako su se navike potrošača mijenjale i smanjivao se njihov interes za DVD-ovima. Tako je rasla potražnja za gledanjem istih ili sličnih sadržaja putem interneta. Netflix je brzo reagirao i već tijekom drugog polugodišta 2012. usmjerio projekt razvoja upravo zahvaljujući prikazivanju poznatih filmova i serija on-line uspio zadržati svoje pretplatnike pa čak i povećati njihov broj.

Tijekom ove godine su dobili čak 14 nominacija za nagradu Emmy, a tri njihove serije su ga i dobile. Nedavno je Netflix ponudio svoje usluge i u Nizozemskoj i tu dolazimo do poslovnih odluka s početka članka. Kako smo saznali od potpredsjednice Kelly Merryman izbor serija i filmova koji će biti ponuđeni nizozemskom tržištu napravljen je analizom istih koje Nizozemci, piratizirano i besplatno, skidaju s torrenta!

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici Kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.